Sátneluohkát

Oanádusat

Mii geavahit dáid sátneluohkáid:

n substantiiva (girji, lohkamat, golmmas)
prop propra (namma) (William, Kárášjohka)
pron pronomen (mun, sidjiide, soapmásat, ollu)
num lohkosátni (okta, 1923)
adj adjektiiva (alit, ollu, njealját)
prp Preposišuvdna/postposišuvdna (alde, miehtá)
conj konjunkšuvdna (ja, ahte, vaikko)
intj interjekšuvdna (vuoi, jippi)
adv advearba (hui, johtilit, olgun)
v vearba (lean, borran, juhkamis)
part partihkal (go, amma, han)

Propra (namma) lea sierra merkejuvvon dušše cealkkamuoras. Dat adnojuvvo substantiivan muđuid.

Muhtun spealuin leat merkejuvvon sátneluohkát mat eai gávdno sámegielas, nugo "infm" (infinitiivamearka) ja "art" (artihkal).

Sátneluohkáid árvvoštallat

Ii leat álo nu čielggas guđe sátneluohkkái sátni gullá. Sáhttit ákkastallat sihke semánttalaččat, morfologalaččat ja syntávssalaččat. Substantiivvaid ja adjektiivvaid gaskkas ii leat nu čielga rádji. Ja sátni sáhttá gullat moatti sátneluohkkái, dan mielde mo dat geavahuvvo cealkagis. ollu sáhttá leat sihke pronomen, adjektiiva ja advearba. go sáhttá leat subjunkta ja partihkal. Dasa lassin leat muhtun sánit biddjojuvvon eará sátneluohkkái Sámi-dáru sátnegirjjis go omd. Nickela grammatihkas. VISL-spealut čuvvot Sámi-dáru sátnegirjji.

Lohkosátni vai ii? Lohkosánit eai referere ieža konkrehta dahje abstrákta ovttadagaide, muhto lohkosátni sáhttá ovttas sisdoallosániin dahkat gihpu mii refererešii dakkár ovttadahkii, omd. golbma gusa. Muhto lohkosániin sáhttá suorggidit adjektiivvaid (omd. njealját - ortnetlohku) dahje substantivvaid (omd. nealjis - čoahkkelohku), vearbbaid (omd. njealjádastit) dahje advearbbaid (omd. njealjádis, njelljii) (Sammallahti). Nickel fas bidjá čoahkkeloguid ja ortnetloguid lohkosániid jovkui, muhto dát sánit eai láhtte dego lohkosánit, eai morfologalaččat eaige syntávssalaččat.

Partihkal vai advearba? Muhtun sánit mat gullet partihkkaliidda Nickela grammatihkas, leat Sámi-dáru sátnegirjjis merkejuvvon advearban - omd. gal, fal. VISL-spealut čuvvot Sámi-dáru sátnegirjji, ja partihkkalat leat nugo go, amma, han, ba. (Sammalahti bidjá maid bálddalasti konjunkšuvnnaid partihkkaliid vuollái danne go eai nammat dependeanttaid.)

Gáldut

  • Kåven j.ea. 1995: Sámi-dáru sátnegirji. Davvi Girji.
  • Nickel 1994: Samisk grammatikk. Rievdaduvvon 2. deaddileapmi. Davvi Girji.
  • Sammallahti 2005: Láidehus sámegiela cealkkaoahpa dutkamii. Davvi Girji.
  • Sammallahti 2007: Gielladutkama terminologiija. Davvi Girji.